FAQ

Bioekonomija se u strategiji bioekonomije Europske unije definira kao „inovativno gospodarstvo“ s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede i ribarstva, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje obnovljivih bioloških resursa u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša. Europska komisija kroz Strategiju bioekonomije i Akcijski plan podupire razvijanje novih tehnologija i procesa za bioekonomiju, razvijanje tržišta i konkurentnosti u sektorima temeljenim na biomasi te potiče donositelje politika i dionika na međusektorsku suradnju.

Bioekonomija nalazi alternativu za proizvode koji koriste fosilni ugljik u svom proizvodnom procesu (naftu i naftne derivate, prirodni plin) ili kroz zamjenski proizvod (primjerice biogorivo) ili kroz zamjenu fosilnog ugljika s obnovljivim ugljikom iz biomase (primjerice bioplastikom). Biomasa se koristi učinkovito, kaskadno i održivo, uključujući i ostatke, su-proizvode i otpad. U konceptu bioekonomije, prednost u korištenju biomase trebalo bi dati proizvodima s većom dodanom vrijednosti kroz kaskadno korištenje, ali i uskladiti s nacionalnim kapacitetom gospodarstva i znanstvenoistraživačke zajednice te strateškim ciljevima razvoja

Vlada je 2018. godine započela s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine kao krovnog dokumenta i sveobuhvatnog akta strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku. Utvrđeni razvojni smjerovi i strateški ciljevi trebaju pridonijeti tome da Hrvatska što bolje iskoristi svoje potencijale, da se otklone gospodarske i društvene štete prouzročene globalnom krizom i potakne što brži oporavak Hrvatske. Pritom su uzeti u obzir ciljevi postavljeni u okviru Europskog zelenog plana i Europskog teritorijalnog programa 2030. Sve to bit će temelj održivom, uključivom i inovativnom razvoju Hrvatske, uz postizanje otpornosti društva i gospodarstva na globalne krize, poput krize izazvane pandemojom COVID-19.

Kako bi se ostvario snažniji gospodarski iskorak i povećao potencijal rasta, hrvatsko gospodarstvo mora povećati produktivnost i biti otvoreno prema novim idejama i internacionalizaciji. Treba biti učinkovito u prihvaćanju promjena na tržištu i uvođenju novih tehnologija, odlučno graditi inovacijski ekosustav u kojem inovacije postoje na svim razinama i doprinose orijentaciji na proizvodnju visokotehnoloških proizvoda te ulagati u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha. Očuvanje prirodnog kapitala, zaštita okoliša i očuvanje dostupnosti prirodnog kapitala cjelokupnom stanovništvu, nezaobilazna pretpostavka održivog razvoja.

GreenCBC mreža predstavlja glavni cilj Interreg-IPA CBC programa a to je uspostavljanje mreže prekogranične suradnje u području bioekonomije.

GreenCBC mreža je rješenje za povećanje suradnje između malih i srednjih poduzeća, poduzetničkih potpornih institucija i organizacija za istraživanje i razvoj, u cilju stvaranja održivih veza među relevantnim akterima u pogledu istraživanja i razvoja inovacija u prekograničnom području.

Ciljevi projekta su rješavanje sljedećih izazova:
– u programskom području postoje poduzetničke institucije za podršku, ali je potrebno unaprijediti njihovu profesionalnu strukturu i usluge, kako bi pomogli malim i srednjim poduzećima da izgrade svoje kapacitete i ojačaju konkurentnost;
– privatni sektor tehnološki je slab, što je uglavnom posljedica niske stope ulaganja u istraživanje i razvoj privatnih poduzeća;
– suradnja između privatnog i javnog sektora među sudionicima u području istraživanja i razvoja nije dovoljno razvijena.

Unutar GreenCBC mreže nalaze se poduzeća, institucije i organizacije s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Član GreenCBC mreže mogu biti sva mala i srednja poduzeća iz područja bioekonomije, poduzetničke potporne institucije iz područja bioekonomije i organizacije za istraživanje i razvoj na području bioekonomije a dolaze iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Innovation Audit je upitnik čija je svrha ustanoviti za mala i srednja poduzeća (MSP), a koja posluju u sektorima bioekonomije u prekograničnom području, koliko učinkovito funkcionira trenutni inovacijski proces takav kakav jest u pojedinom poduzeću.

Rezultati za pojedno MSP-e pomaže izbjeći jednostavno pokretanje i izvršavanje skupih (i potencijalno nekorisnih) inovacijskih strategija i programa, a da se ne razumije što djeluje, a što ne.

Provedba innovation audita pomoći će poduzeću da izbjegne gubitak vremena, novca i frustriranja zaposlenike tvrtke, nadovezujući se na snage unutar iste.​

Poljoprivreda – A01
Šumarstvo – A02
Ribarstvo i akvakultura – A03
Proizvodnja prehrambenih proizvoda – C10
Proizvodnja pića – C11
Proizvodnja duhanskih proizvoda – C12
Proizvodnja tekstila iz prirodnih vlakana – bC13
Proizvodnja odjeće iz prirodnih materijala – bC14
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda iz prirodnih materijala – bC15
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala – bC16
Proizvodnja papira i proizvoda od papira – bC17
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda iz biomase – bC20
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka iz biomase – bC21
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike iz biomase – bC22
Proizvodnja namještaja iz biomase – bC31
Proizvodnja energije iz biomase – bD3511
Proizvodnja biogoriva